Nalazište Purić-Ljubanj kraj Vrbanje
Nalazište Purić-Ljubanj kraj Vrbanje

ŠESTA SEZONA ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA

Nalazište Purić-Ljubanj kraj Vrbanje

Arheološka nalazišta pod humcima jedna su od nedavno otkrivenih tajni spačvanske šume. Njihovo postojanje izašlo je na vidjelo prije nekoliko godina rekognosciranjem terena poduzetog sa strane Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera iz Županje i Sveučilišta u Southamptonu. Ovo su bili začeci projekta koji se nastavio sljedećih godina pod nazivom ZSAP (Županja Southampton Archaeological Project). U samo nekoliko sezona istraživanja potvrđeno je da se radi o do sad neviđenom grobnom kompleksu na ovim prostorima, starijem od 3000 godina, a koji se sastoji od 117 grobnih humaka – tumula iz razdoblja kasnog brončanog doba. Hrvatskoj i engleskoj arheološkoj ekipi ove godine su se pridružili i kolege sa Nacionalnog Tajvanskog sveučilišta te Ohio State University iz SAD-a.

Uz istraživanje nalazišta Purić-Ljubanj, u posljednje dvije sezone poduzima se i rekognosciranje terena koje obuhvaća dodatni dio spačvanskog bazena u općini Vrbanja. Pronađen je čitav jedan ritualni krajolik koji se za sada sastoji od 15 netaknutih grobnih kompleksa pod humcima sa ukupno preko 800 tumula. Veličina i broj humaka na grobljima varira, ali prema do sad provedenim probnim istraživanjima na odabranim humcima svi pokazuju slične karakteristike kao i tri do sad istražena humka na Purić-Ljubnju.

Humci na nalazištu Purić-Ljubanj predstavljaju mjesta održavanja pogrebnih rituala koji su uključivali i polaganje zavjetnih darova koje su stanovnici ovih prostora u brončano doba donosili u sjećanje svojim mrtvima. Ovi prilozi sastojali su se od fino izrađene naseobinske keramike, ali i posebno položenih kremiranih ulomaka ljudskih kostiju za koje je analiza pokazala da su pripadale kako muškarcima i ženama, tako i djeci. Ovo pokazuje da su humci najvjerojatnije pripadali pojedinim obiteljskim zajednicama.

Zanimljivo je i evidentno služenje bojom u ritualne svrhe koje je primjetno u pravljenju čvrstih bijelih pokrova od kalcitnih nakupina nad grobnim prilozima u najmanjem od tri istražena tumula. Završni čin ceremonije na svim humcima sastojao se od pokrivanja grobnih priloga žutom glinom na kojoj su se potom palile vatre. Nakon ovog površina humka (koja je time postala oksidirana i jarko crvene boje) dodatno se prekrivala pročišćenom žutom glinom pomiješanom sa žutim okerom. Ovakvi humci su dominirali ravnicom te su nesumnjivo djelovali upečatljivo u krajoliku koji u to vrijeme nije bio prekriven šumom.

Ovo je nalazište, uz ostala do sad otkrivena nalazišta pod humcima, od velike važnosti za razjašnjenje mnogih pitanja vezanih za formiranje ritualnih krajolika, regionalne varijacije pogrebnih običaja kasnog brončanog doba, te pitanja uloge ovog dijela Hrvatske kao raskrsnice tadašnjih putova između istoka i zapada.

Kategorija: /